“Feminizam, knjiga o jednop apsurdu” dr Zlatan Gavrilović Kovač

 

http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic54.php

“Nova knjiga na portalu https://digitalne-knjige.com/

“FEMINIZAM, KNJIGA O JEDNOM APSURDU”, Zlatana Gavrilovića Kovača

 

Digitalnu knjigu “FEMINIZAM, KNJIGA O JEDNOM APSURDU”, Zlatana Gavrilovića Kovača, predstavit ćemo uz pomoć predgovora autora knjige:

 

UMJESTO PREDGOVORA

Kako su godinama ranije o meni znali ono što nisam znao o sebi?

Ovdje se poštovanom čitateljstvu predstavlja polemika o feminizmu koja se pred čitavim jugoslavenskim auditorijem vodila prije gotovo 40 godina i ovdje se prilažu prilozi najvažnijih protagonista i aktera te polemike. Što reći danas, nakon 4 desetljeća o toj polemici, osim kako je autor nakon nje snosio teške posljedice izolacije u psihijatrijskoj ustanovi u kojoj bi ostao vjerojatno doživotno, da se prilike u Hrvatskoj i bivšoj državi nisu naglo promijenile nadolazećom ratnom kataklizmom. Tako su mnogi iz starog režima ‘’oslobođeni’’, dok su mnogi okončali po zatvorima nove demokracije ili izbjegli u strane države ili su pak nestali sklonjeni pod sumnjivim okolnostima.

Mnogi su, dakle, prošli tragično u novim prilikama koje su obilježile vrijeme posljednjeg desetljeća zajedničke države i vrijeme ratnog stradanja. Polemika je počela krajem 1982. u novini studenata zagrebačkog Sveučilišta Studentski list, da bi se nastavila sljedeće godine po mnogim tiskovinama bivše države i da je unekoliko trajala godinama do sloma tzv. hrvatske frakcije. Također se dogodilo, da je ona, sa jednim dužim prekidom za vrijeme Domovinskog rata i vremenom poraća, nastavljena u najnovije doba, jer je autor bio mišljenja kako bi svakako trebalo dovršiti tu priču zbog koje je platio tako visoku cijenu.

Ovdje se prilažu tekstovi naših ponajboljih socijalnih teoretičara kao što su to Rudi Supek i Ivan Kuvačić, ali također i naše najpoznatije novinarke i feministice Rada Iveković i Slavenka Drakulić Ilić. Tu su, naravno, bili involvirani i mnogi drugi pojedinci, ali ovdje navodim samo najznačajnija imena. Mnoga od tih velikih imena su danas zaboravljena, a neki su nastavili na stranim sveučilišnim centrima kao što je to na primjer bio slučaj sa Predragom Matvejevićem i Radom Iveković. Tako je u dobroj mjeri i ta polemika zaboravljena, dok je autor također, pred pritiscima nove realnosti, bio prisiljen, zajedno sa svojom malom obitelji, potražiti utočište u Australiji kao hrvatski izbjeglica (iako je oficijelno bio smatran novim doseljenikom independent kategorije).

Dakle, okolnosti su se radikalno promijenile za veliku većinu nas koji smo bili na ovaj ili onaj način uvučeni u diskusiju oko feminizma i njegove socijalne funkcije u nas posebno pri tom imajući u vidu političke i socijalne prilike bivše države. Interesantno je ovdje spomenuti, da mi se nakon prvoga seta diskusija po našim glasilima javio naš priznati i poznati umjetnik i kolekcionar Vladimir Dodig Trokut pa je mene i moju bivšu ženu Alicu Rex pozvao na jednu gala večeru gdje smo razgovarali o svačem, dok on na koncu iz svog džepa ne izvuče jedan komad malog bijelog papira pa mi ga pokaže riječima:

“Ti svakako trebaš razmišljati da dođeš do ovakve potvrde.”

Bila je to psihijatrijska potvrda o radnoj nesposobnosti koju je izdao neki njegov psihijatar i doista, ja sam bio silno iznenađen kada sam, dosta kasnije, nakon političke afere u CK Hrvatske oko “Bijele knjige” i mog sudjelovanja u radu inkrimirane Komisije za idejni rad te informiranje tog istog Komiteta dobio u Centru za mentalno zdravlje u Zagrebu baš jednu takvu potvrdu koju mi je izdao priznati zagrebački psihijatar Muradif Kulenović, jer sam nakon svih tih skandala koji su me pratili sklonjen sa javne scene sa psihijatrijskom dijagnozom umobolnika i neuračunljiva čovjeka.

Preostalo mi je jedino, da kompletiram svoje studije sociologije i filozofije, ali je i to bilo sa znatnim teškoćama, jer se trebalo suočiti sa profesorima sa kojima sam u javnosti vodio žestoke rasprave. Nije slučajno, da je Ivan Kuvačić sredinom 1984. na posljednjem ispitu iz Suvremenih socioloških teorija u index upisao ‘’dobar (3)’’ vjerojatno zato, jer sam sada postao ‘’dobar’’ I discipliniran injekcijama depo moditena od kojih sam ovisan cijeli svoj život. Cijeli je taj skandal oko feminizma kod nas završio na sudu, jer je bila podnesena tužba Katarine Vidović za rasističke ispade redakcije koje su vrijeđale žene i cijeli ženski rod. Mi smo, naravno, parnicu izgubili s obvezama informiranja javnosti o našim daljnjim postupcima i prilozima o čitavom tom procesu. Kasnije sam imao i još jednu sudsku raspravu sa gospodinom Vladanom Desnicom koja je svakako bila inicirana spomenutom polemikom i koja je isto tako okončana osobnim porazom.

Pa bila je to jedna diskusija koja nije imala nikakvu teoretsku težinu, ništa se u toj diskusiji nije konstruktivnog reklo, mada su početne intencije bile jedna moguća teoretska rasprava, nego se više pažnje polagalo na senzacije u javnosti i ocjenu, da je tu riječ o grupi ‘’divljaka’’ koji imaju namjeru difamirati djela naših najvećih svjetskih teoretičara i mislilaca. Cijela ta polemika je bila zapravo jedno iživljavanje starijih profesora nad mladošću i nesputanošću mlade generacije koja je istina griješila, ali je imala pravo i na greške koje su joj primjerene i u skladu sa dobi autora.

Ja sam tada, na primjer, imao 23 godine, dok je Rudi Supek imao 70 godina. Nema nikakve sumnje, da je bilo riječi o animozitetima stare generacije prema mlađima koji su svakako nosili nove ideje, nova stremljenja, nova nadanja, nove poticaje, a sve je okončano jednim gorkim okusom sloma jedne mlade redakcije studenata koji su u javnosti bili oblaćeni kao konzervativci, kao desnica i u krajnjoj liniji kao fašisti, prostaci, uglavnom kao osobe nesposobne slijediti kurs socijalističkog samoupravljanja i da kao takvi moraju i snositi posljedice svog političkog angažmana.

Sada se nakon 40 godina javnosti predstavlja spomenuta polemika kako bi se čitateljstvo uvjerilo o kakvim je tu dubiozama bilo riječi, naravno, slijedeći najvažnije protagoniste te polemike čija su djela zahvaljujući novim hrvatskim okolnostima Domovinskog rata, spletom sudbine i revanšizma, bačena u smeće zajedno sa preostalih dva milijuna primjeraka što vjerno govori o dometima te socijalističke kritike i kakve je ona sve konzekvencije imala među demokratskim političkim snagama ne samo u Hrvatskoj, nego na cijelom Balkanu i sada je na javnosti da donese svoj sud.

Autor,
Adelaide 04.06.2021.

Onako usput ćemo spomenuti da je i ta knjiga dostupna i u Epub i PDF formatu (formati namijenjeni čitanju knjiga na tabletima i mobitelima). Tu knjigu, baš kao i sve naše ostale dosad objavljene digitalne knjige, moći ćete preuzeti s našeg portala tako da svojim mišem kliknete na link:

http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic54.php

te pažljivo slijedite daljnje upute o uvjetima preuzimanja digitalnih knjiga.

Posebno ćemo spomenuti i činjenicu da su sve digitalne knjige objavljene na našem portalu uključene u sustav ISBN (International Standard Book Number ili međunarodni standardni knjižni broj).

Time se te knjige i pravno izjednačuju s tiskanim knjigama što je posebno važno za sve autore knjiga objavljenih na našem portalu, jer se time i digitalne knjige objavljene u našoj nakladi, odnosno na portalu https://digitalne-knjige.com/ priznaju kao objavljena djela.
Nadamo se da ćete posjetiti stranice našeg portala te da ćete biti zadovoljni kvalitetom i atraktivnošću materijala, koji vam nudimo.

Srdačan pozdrav,

Uredništvo portala 

https://digitalne-knjige.com/

Jedan komentar za "“Feminizam, knjiga o jednop apsurdu” dr Zlatan Gavrilović Kovač"

  1. ShadowOfSoul
    ShadowOfSoul
    01/07/2021 at 9:49 am Permalink

    ne znam zašto mi ne prihvaća prijelom teksta…

Moraš biti prijavljen da bi komentirao.