Pročitaj cijelu poeziju

Izmičeš mi duboko pod morem

Na moje rame naslonjena

    .

Izmičeš mi iz zalogaja sunca

Sa fotografija složenih u kutiji od cipela

                .

Izmičeš mi u očima pijanog svirača

Na ulicama Pariza koje si volela kao oca i majku

                      .

Izmičeš mi u ovaj dan otrovan daljinom

U ime želja neostvarenih

                .

Izmičeš mi iz beskrajnog beskraja

Ljubavi ove

            .

Izmičeš mi od jedne ruke do druge

Da me nebo celo boli od nedodira tvog

               .

Izmičeš mi za dve lepote sveta

U obliku nejednakom

                .

Izmičeš mi

Svuda gde pada list i cveta cvet

Pročitaj cijelu poeziju

Što u ruskom jeziku znači pojam ocharovanije?

Google-prevoditelj taj izraz prevodi kao hrv. šarm, engl. charm ili kao bjeloruski začaravanije ili još kao bolš čarouny, s tim da bolš tu, pretpostavljam, znači “više, jače“. Sve je ovo u okviru očekivanoga, ali daljnje istraživanje daje i neka dodatna objašnjenja.

Očaravati (koga – ak.) očaravam, očaravajući, glagolska imenica očaravanje

znači: činiti da se tko zadivi, opčini, ushīti, zavede. /Anić/

I ovo je poznato i predvidljivo. Krenimo, ipak, na korijensku riječ čȃr (čȃram, čārati, začȃran, očarāvānje…)

Riječ čȃr je iz praindoeuropskog oblika quēr ušla i u naše baltoslavenske jezike

kao čȃr, jer se “ie.“ glas “ē“, iza našeg palatala “č“, koji je zamijenio “indoeuropsko “q“, glasovnom promjenom realizirao kao “a“. Ipak, ponegdje se još zadržao prastari oblik s vokalom “e“: „Kereti (čārati) pogledom“, naprimjer.

Izrazi kao: “bacati čīni na nekoga“ ili “opčiniti (ob+činiti) nekoga“ ukazuju na prapočelo indoeuropskog značenja riječi: quēr – a ono glasi činiti . U španjolskom se to značenje zadržalo u riječi hechichera /eci`cera/ – vještica.

Riječ u nas prvotno ženskog roda – ova čȃr (uz genitiv – nema ove čȃri) – s vremenom je prešla na “mušku“ -a deklinaciju (nominativ čȃr, s genitivom – nema ovog čȃra).

Na raznim jezicima ova riječ odgovara izrazima: divinatio, invantatio, volšebstvo…

Sinonimi su joj: naša, draž, fr. charme, njem. Reiz /rajc/… i slično.

Riječ Čȃr  je sveslavenski termin iz praslavenskog doba, proizašao iz folklorne magije. U srednjem vijeku je bio tabuiziran, pa su se umjesto njega koristile zamjenske riječi: coprati, coprija, coprnjica, viška…

Zanimljivo je da engleski jezik pojam “očaravanje“ prevodi kao enchantment ili fascination, ali i kao… bewitchment!

Pročitaj cijelu poeziju

Dok si me voljela

I dok si me pazila,

sve je bilo bolje

i najljepše boje

vidio sam jasnije

nego ikada prije

ili kasnije.

Dok smo se smijali

i pjesme smišljali

Sunce je bilo svjetlije,

a riječi su bile svetije.

Voljela si što te volim,

i voljela si da me voliš

A sad, kad nisi više tu,

ostalo je samo to –

da me boliš.

Pročitaj cijelu poeziju

Već se 38 godina u malom, nekada ribarskom mjestu Voloskom, nedaleko Opatije, održava likovna manifestacija „Mandrać – Mandracchio“ koju je idejno začeo opatijski akademski slikar Claudio Frank.

I ove 2025. godine održalo se natjecanje slikara u dvije kategorije: općoj kategoriji „Mandrać – Mandracchio 2025“ te „Ex Tempore“, u kojoj su slikari  stvarali na samoj lokaciji, naočigled mnogobrojnih posjetitelja. U prvoj je kategoriji prijavljeno 605 radova, dok se u „Ex Temporeu“ natjecalo 57 autora. Autori su pristigli iz Hrvatske, Italije, Austrije, Mađarske, Poljske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije. O najboljim radovima  je odlučivao međunarodni stručni žiri na čelu s akademskim slikarom Claudijom Frankom, te likovni kritičar Milan Bešlić  iz Hrvatske i povjesničarka umjetnosti dr. Majda Božeglav Japelj  iz Slovenije.

U kategoriji Ex Tempore, prvu nagradu vrijednu 2.000 eura osvojila je Andrea Dujmešić Kopić. Drugo mjesto i nagradu od 800 eura osvojila je Lea Labrović, dok je treće mjesto i 400 eura pripalo Ivici Matiću. Nagrade je uručio predsjednik Talijanske unije Maurizio Tremul.

U kategoriji „Mandrać – Mandracchio 2025“, prvo mjesto i nagradu od 3.000 eura osvojila je Antonija Celin. Druga nagrada od 1.000 eura pripala je Igoru Deliću, dok je treće mjesto i 600 eura osvojila Barbara Cetina. Nagrade je dodijelio opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin.

Fotografirao: Nikola Cvjetović

Pročitaj cijelu poeziju

Na pečeni kesten mirisala je ulica

vjetar je svirao melodiju u molu

promrzli prolaznik dozivao je

ime ljubavi koja je ostala

daleko u nekoj ravnici

u društvu nepoznatih lica

prve pahulje započinjale su svoj ples

sve se činilo tako jednostavno

a stigao je rat

i sve je ostalo zabilježeno u meni

Volio sam da putujem noću

zaostalim vozovima

da po zamrznutim prozorima

ispisujem stihove, tvoje ime

godinu rođenja

a nisam znao ni da postojiš

da u tvojim očima

boje juga sanjaju zvijezde

kad na prstima prolaziš kroz noć

dok spava grad

U brdima su me čekale magle

smrznuto lišće i neobrane jabuke

drugovanje sa tišinom

koja je kao kroz ključaonicu

ulazila u moju samoću

jer tada te nisam osećao u blizini

i srce mi je obuzimala tuga

od brojanja pustih daljina

Nisam pamtio dane

tek poneku noć

koju sam pretvarao u osmijeh

i zamišljao kako se smijemo zajedno

na klupi ispred kina „Manaki“

Pročitaj cijelu poeziju