Bacao sam brižni, molećivi pogled

u visine gorde sazdane od nade

gdje se crni oblak sa planinom ljubi

a munje ga strašne sijeku na komade.

                                 .

Jesu li to su okrutni jahači gromova

što će mačem silnim od ognja i vatre

mržnju i oholost što svijetom zavlada

u pepeo stvorit’ da trag im se zatre?

                     .

Hoće li vulkani provaliti bijesni

da poteče vrela, užarena rijeka

i povuče zlobu što duše razara

u utrobu zemlje gdje bit će dovjeka?

                            .

Bespomoćni, slabi, zebnjom ogrnuti,

od pitanja teških slutnje nam se množe;

da l’ pravda će ikad  sletjeti na zemlju

i vladati svijetom, o reci nam Bože.

19.09.2013. g.