Stjenovitom obalom koju pjene vali
gledam ljeskanje tvoje mokre kože
dok mirišu smiljem i crnikom naši žali
blistavo plavetnilo cijelu me prože.

Opijena mirisom travke svake
uranjam duboko u tirkizno more
uvita u zlaćane sunčane zrake
oko sika čujem kako valovi šumore.

More mi nalijeće kao da me srče
ili me to tvoje vrele usne ljube
u ditirambu cvrčaka što uporno cvrče
spojismo se more i ja kao dvije ribe.

I grli me more, plačem od miline
suze teku poput meda iz pčelinjaka
osjećam da uzdižem se negdje u visine
kao Eleonorin sokol iznad Lastovnjaka.

U daljini naziru se čudesni fumari
gubim Otok nalik na iluzije dio
dok mi još oko zadnji bljesak žari
„Lastovo“ tuli svoj tužni adio.