Ljiljana Jelaska “Jesen i ja”
Opet će jesen,
kao mnogo puta do sad.
Gazim stopalima po suhom lišću,
kao mnogo puta do sad.
Ono mi krcka pod stopalima zvukom,
jednakim kao kad si mi, davno,
drobio dušu.
Dala sam ti srce iskreno i čisto,
misleći naivno da i ti činiš isto.
Ali ti si volio samo sebe
i od mene tražio da ti dam cijelu sebe.
Boljelo je neizmjerno,
ali trebalo je naprijed poći.
Danas imam sreću,
Ljubav čovjeka kojeg volim.
On me ne bi, poput tebe,
gurnuo u ponor i uskratio ruku.
Napokon je došlo vrijeme
da ti zauvijek kažem Zbogom,
svi ćemo svoje grijehe platiti pred Bogom.
Mile Lisica “Izmičeš mi”
Izmičeš mi duboko pod morem
Na moje rame naslonjena
.
Izmičeš mi iz zalogaja sunca
Sa fotografija složenih u kutiji od cipela
.
Izmičeš mi u očima pijanog svirača
Na ulicama Pariza koje si volela kao oca i majku
.
Izmičeš mi u ovaj dan otrovan daljinom
U ime želja neostvarenih
.
Izmičeš mi iz beskrajnog beskraja
Ljubavi ove
.
Izmičeš mi od jedne ruke do druge
Da me nebo celo boli od nedodira tvog
.
Izmičeš mi za dve lepote sveta
U obliku nejednakom
.
Izmičeš mi
Svuda gde pada list i cveta cvet
Josip Ergović “Očaravanje”
Što u ruskom jeziku znači pojam ocharovanije?
Google-prevoditelj taj izraz prevodi kao hrv. šarm, engl. charm ili kao bjeloruski začaravanije ili još kao bolš čarouny, s tim da bolš tu, pretpostavljam, znači “više, jače“. Sve je ovo u okviru očekivanoga, ali daljnje istraživanje daje i neka dodatna objašnjenja.
Očaravati (koga – ak.) očaravam, očaravajući, glagolska imenica očaravanje
znači: činiti da se tko zadivi, opčini, ushīti, zavede. /Anić/
I ovo je poznato i predvidljivo. Krenimo, ipak, na korijensku riječ čȃr (čȃram, čārati, začȃran, očarāvānje…)
Riječ čȃr je iz praindoeuropskog oblika quēr ušla i u naše baltoslavenske jezike
kao čȃr, jer se “ie.“ glas “ē“, iza našeg palatala “č“, koji je zamijenio “indoeuropsko “q“, glasovnom promjenom realizirao kao “a“. Ipak, ponegdje se još zadržao prastari oblik s vokalom “e“: „Kereti (čārati) pogledom“, naprimjer.
Izrazi kao: “bacati čīni na nekoga“ ili “opčiniti (ob+činiti) nekoga“ ukazuju na prapočelo indoeuropskog značenja riječi: quēr – a ono glasi činiti . U španjolskom se to značenje zadržalo u riječi hechichera /eci`cera/ – vještica.
Riječ u nas prvotno ženskog roda – ova čȃr (uz genitiv – nema ove čȃri) – s vremenom je prešla na “mušku“ -a deklinaciju (nominativ čȃr, s genitivom – nema ovog čȃra).
Na raznim jezicima ova riječ odgovara izrazima: divinatio, invantatio, volšebstvo…
Sinonimi su joj: naša, draž, fr. charme, njem. Reiz /rajc/… i slično.
Riječ Čȃr je sveslavenski termin iz praslavenskog doba, proizašao iz folklorne magije. U srednjem vijeku je bio tabuiziran, pa su se umjesto njega koristile zamjenske riječi: coprati, coprija, coprnjica, viška…
Zanimljivo je da engleski jezik pojam “očaravanje“ prevodi kao enchantment ili fascination, ali i kao… bewitchment!
Slaven Kopanja ” Dok si me voljela”
Dok si me voljela
I dok si me pazila,
sve je bilo bolje
i najljepše boje
vidio sam jasnije
nego ikada prije
ili kasnije.
Dok smo se smijali
i pjesme smišljali
Sunce je bilo svjetlije,
a riječi su bile svetije.
Voljela si što te volim,
i voljela si da me voliš
A sad, kad nisi više tu,
ostalo je samo to –
da me boliš.
Likovna manifestacija “Mandrać” u Voloskom
Već se 38 godina u malom, nekada ribarskom mjestu Voloskom, nedaleko Opatije, održava likovna manifestacija „Mandrać – Mandracchio“ koju je idejno začeo opatijski akademski slikar Claudio Frank.
I ove 2025. godine održalo se natjecanje slikara u dvije kategorije: općoj kategoriji „Mandrać – Mandracchio 2025“ te „Ex Tempore“, u kojoj su slikari stvarali na samoj lokaciji, naočigled mnogobrojnih posjetitelja. U prvoj je kategoriji prijavljeno 605 radova, dok se u „Ex Temporeu“ natjecalo 57 autora. Autori su pristigli iz Hrvatske, Italije, Austrije, Mađarske, Poljske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije. O najboljim radovima je odlučivao međunarodni stručni žiri na čelu s akademskim slikarom Claudijom Frankom, te likovni kritičar Milan Bešlić iz Hrvatske i povjesničarka umjetnosti dr. Majda Božeglav Japelj iz Slovenije.
U kategoriji Ex Tempore, prvu nagradu vrijednu 2.000 eura osvojila je Andrea Dujmešić Kopić. Drugo mjesto i nagradu od 800 eura osvojila je Lea Labrović, dok je treće mjesto i 400 eura pripalo Ivici Matiću. Nagrade je uručio predsjednik Talijanske unije Maurizio Tremul.
U kategoriji „Mandrać – Mandracchio 2025“, prvo mjesto i nagradu od 3.000 eura osvojila je Antonija Celin. Druga nagrada od 1.000 eura pripala je Igoru Deliću, dok je treće mjesto i 600 eura osvojila Barbara Cetina. Nagrade je dodijelio opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin.
Fotografirao: Nikola Cvjetović
