Rijeka, europski grad kulture 2020. – izbor iz Diskursa

Laskava titula  europske prijestolnice kulture ne dobiva se lako. Za tako nešto grad mora imati stoljetnu kulturnu  tradiciju, ljude koji su svojim djelima doprinijeli  kulturnom, plemenitom i tolerantnom  licu čovječanstva. Neću se vraćati u prošlost i spominjati te ljude. Zabilježit ću samo poneki događaj koji je obilježio ovu svečanost i pokazao na koji se sve način može predstaviti ono što je postalo tkivo ovog lijepog hrvatskog grada.
.
 Uvod u zbivanja
.
STOG SIJENA
.                                                                                     .
Uvod u svečanost Rijeke – europskog grada kulture, predstavila je privremena intervencija u javni prostor  grada, kipara Ivana Kožarića Stog sijena  koji simbolizira početak bogate kulturne žetve grada. Skulptura  se sastojala  od bala sijena, a na Trg 128. brigade Hrvatske vojske postavio ju je Muzej moderne i suvremene umjetnosti uz pomoć radnika komunalnog poduzeća. Njegova simbolika ne odnosi se samo na uspješnu žetvu kulture grada, nego i na toleranciju grada prema različitom. Skulptura je dva dana kasnije spaljena pokazavši da i među žitom ima kukolja.

 

EPK 2020. Radnici komunalca postavljaju skulpturu.

BROJAČ

Na Jadranskom trgu  postavljena je skulptura sata koji odbrojava vrijeme do trenutka otvaranja  svečanosti Rijeka – europska prijestolnica kulture. Skulptura je metalne konstrukcije, široka 4, a visoka 5 metra. Kada pokrenete kotačić, zasvira Oda radosti i pokrenu se zupčanici  do Sunca na vrhu skulpture, odnosno do zupčanika koji pokreće svijet.

Stilizirani brojač predstavlja dizalicu, simbol rada, gradnje i brodogradnje,
a otkucava vrijeme do početka svečanosti.

 

KALEIDOSKOP

U sklopu svečanosti Rijeka – europski grad kulture na tri mjesta u gradu montiraju se kaleidoskopi koji će odražavati likove prolaznika i crteže na podu, a koje oslikavaju oni najpozvaniji: studenti riječke Akademije primijenjenih umjetnosti i učenici i profesori Škole za primijenjenu umjetnost u Rijeci, te dva riječka  grafitera  freelancera.

Postavljanje kaleidoskopa

 

Industrijska baština u uskoj svezi s kulturom grada

Rijeka je uvijek bila ponosna na svoju industrijsku baštinu iako je ona, zbog besparice, tiho propadala. Konačno je, zahvaljujući novcima EU, u mogućnosti obnoviti ruinirane objekte i pokazati javnosti što smo nekada imali i što cijenimo i volimo.

Uz pomoć respektabilnih 140 milijuna bespovratnih sredstava EU, obnavljaju se tri zgrade nekadašnje tvornice Rikard Benčić, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Muzej Grada Rijeke, Gradska knjižnica Rijeka i Dječja kuća zamišljena kao kuća kreativnosti djece. (Sličnu kuću ima Ljubljana – Hiža otrok in umetnosti. ) Obnovit će se i brod Galeb koji postaje muzej i svjedok jednog vremena.

Brod ima zanimljivu prošlost. Njegova je gradnja počela u Genovi 1937. godine pod imenom RAMB III.  Njegova  je dužina 117 metara, a širina 15,13. Prije nego je postao „Titov brod“ služio je za prijevoz  banana. U Drugom svjetskom ratu  torpediran je kao talijanska krstarica, onda su ga obnovili Nijemci i pretvorili u minopolagač. Kada su saveznici bombardirali riječku luku, opet je potopljen, pa izvađen i prenamijenjen u školski brod. 1953. godine brod postaje  Titova rezidencija. U Domovinskom ratu brod je odvučen u Crnu Goru gdje su ga prodali Grcima, a ovi  američkom  brodovlasniku koji ga dovodi u Rijeku na remont i  tu ga 2009. otkupljuje Grad Rijeka i postaje njegov vlasnik. Brod je niz godina hvatao hrđu, a sad je došlo vrijeme njegove obnove.

Brod „Galeb“ imao je zanimljivu i tešku sudbinu.

 

Zanimljivu priču priča palača Šećerane iz 1786. izgrađena kao upravna zgrada  tvornice šećera. Unutrašnjost zgrade rese keramičke peći, štukature i freske pa cijela  zgrada predstavlja vrijedno djelo kasnog baroka.

Kako je Šećerana tijekom vremena mijenjala svoju namjenu, od vojarne mađarske vojske, pogona tvornice duhana Austro  – Ugarske monarhije, tvornice motora Rikard Benčić, tako su novi vlasnici i nova vremena na stare slike i freske naslikali svoje pa su konzervatore dočekale višeslojne naslage boje koje je valjalo ukloniti. Danas se ona opet ima čime podičiti.

Barokna palača Šećerane postaje Muzej Grada

Prizemlje Palače šećerane i polukat služili su skladištenju šećera i uredskoj administraciji, a gornji su katovi sa svojim raskošnim salama i sobama služili reprezentativnom životu vlasnika tvornice. Sliku raskoši upotpunjuju bijele kalijeve peći, kristalni lusteri, arkade s mostovima, vedute, ornamenti… atraktivan budoar s plavim, ovalnim medaljonima s prikazima iz mitologije poput „Dijana na kupanju“ i „Djevojke slave Amora.

Dijana na kupanju- konzervatorska istraživanja

 

Kulturni program

Kulturni program je bogat i raznolik. Grad obogaćuju skulpture mnogih umjetnika. Prekrasan dio uz Rječinu mijenja se u sklopu programa Slatko & Slano gdje je Rječina ono slatko, a more ono slano.

Obnavlja se i zgrada Exportdrvo koja postaje mjesto  mnogih glazbenih i likovnih manifestacija.
.
Događanja 

Sve je počelo 1. 02. 2020. Rijeka je otvorila svoje srce mnogim događanjima na raznim mjestima u gradu: ulicama, trgovima, kafićima, tržnici, ribarnici… svuda gdje ljudi dolaze i prolaze. Sam čin otvorenja odigrao se u Luci, mjestu koje Rijeku pamti kao snažan pomorski centar koji je imao i zavidnu pomorsku flotu. Svečanost počinje  Operom industriale riječkih umjetnika  Josipa Maršića i Zoran Medveda  u orkestraciji skladatelja, maestra Frana Đurovića.

Poruka koju Rijeka šalje Operom industriale, glazbom, bukom, oponašanjem zvukova strojeva, rada, energije i života je poštivanje ljudskoga rada, čovjekova stvaralaštva. Nije zaobiđen ni Janko Polić Kamov, veliki riječki pjesnik koji je bio avangarda, moderan i prije modernizma.

Ulice grada su oživjele. Hrane oko i uho prolaznika. Na svakom se uglu nešto dešava. Nastupaju dječji zborovi, plesne grupe, svira se i pjeva.

Rijeka se uvijek predstavljala javnosti kao grad rock- glazbe pa je i ovom prilikom podarila posjetiteljima splet urbane glazbe od rocka, popa, do jazza i elektro glazbe. Na tridesetak mjesta u gradu nastupaju DJ-evi, primjerice DJ Nicky Siano, vlasnik  prvog njujorškog disko kluba, The Gallery i začetnik disko glazbe.

U Guvernerovoj palači izložene su čuvene violine Franje Kresnika na kojima su na kasnijem koncertu svirali  mladi riječki violinisti, studenti zagrebačke Muzičke akademije. Izvodili su djela  Bacha, Paganinija, Bramsa,  Wieniawskog i Sarasastea.

GUSTAV KLIMT

U sklopu manifestacije Rijeka – europska prijestolnica kulture, posjetitelji   mogu   pogledati izložbu slika Gustava Klimta. Njegova ulja na platnu, ugrađena u okvire od štuka, koja su resila  strop gledališta  HNK Ivana pl. Zajca, uspješno su skinuta i restaurirana.  Klimtove slike  “Alegorija ozbiljne opere”, “Alegorija poezije”, “Alegorija instrumentalne glazbe” predstavljaju pravo  otkriće  i europskoj stručnoj umjetničkoj javnosti. Pripisuju mu se još dvije slike koje su bez potpisa umjetnika i o kojima struka tek mora reći svoje mišljenje.

Klimt „Alegorija poezije“

 Peek&Poke – Muzej informatike

Peek&Poke – muzej starih računala i informatičke tehnologije postao je dio tkiva Rijeke 2007. godine. U ovom stalnom izložbenom postavu ima više od tisuću eksponata svjetske i hrvatske računalne povijesti, što ga čini  najvećim  postavom  te vrste u Europi.  Peek&Poke je projekt  Udruge Calculus u partnerstvu s Udrugom darovitih informatičara Rijeke i multimedijskom agencijom Kreativni odjel  te ima  edukativan i neprofitni karakter.  Rezultat je ideje i rada računalnih entuzijasta. Prvu izložbu, tada još bez fizičkog muzeja, u Centru tehničke kulture u Rijeci, nazvanu RetroBit, izveli su Svetozar Nilović, Tomislav Ribičić i Dario Džimbeg, a ubrzo im se pridružuju Davor Pasarić i Goran Paulin iz Kreativnog odjela i mnogi volonteri. Potporu dobivaju i od društva iz Zagreba: Tomislava Talana, Ivana Širića i Radoslava Dejanovića.

Već u prvim godinama postojanja Muzej dobiva prestižne  nagrade za razvoj tehničke kulture,  a  2009.  godine proglašen je za muzej s najboljim originalnim programom. Magazin Plan B uvrstio ga je među 101 najbolji projekt u Hrvatskoj, a Ryan Air magazine svrstao ga je među top 50 europskih destinacija.

Krajem prošle godine  Muzej računala PEEK&POKE proslavio je 12 godina  svoga rođenja i doživio nove visine. Želja njegovih osnivača i voditelja da se djecu usmjeri k informatici, robotici i astrofizici pokazala se kao pravi put. To je potvrdio Alexsey Ovchinin, zapovjednik Međunarodne svemirske postaje (ISS), poslavši muzeju ovu svemirsku razglednicu!

Tako je ovaj skroman i volonterski muzej postao prvi djelić Hrvatske  koji je zaplovio svemirom.

 

 

 

 

 

7 komentara za "Rijeka, europski grad kulture 2020. – izbor iz Diskursa"

Moraš biti prijavljen da bi komentirao.