Ako mislite da je  rečenica“ Igram se sa loptom“, ispravno napisana, pojma nemate.
Ako mislite da  treba napisati“ Igram se s loptom“, također pojma nemate.
Rečenica treba glasiti “Igram se loptom“.
Zašto?
Zato što nepoznavanje jezičnih normi šteti  komunikacijskoj svrsi jezika  i zato što je standardni jezik strogo normirano sredstvo izražavanja svakog teksta koji želi biti književni.
O čemu se radi?
Prijedlog  s/sa rabimo uz instrumental samo ukoliko se prijedlog vezuje uz društvo, a nikako uz predmet. Ispravno ćemo reći:
-Idem s prijateljicom prošetati.
-U društvu s njom nikada nije dosadno.
Ali, kada se ne radi o društvu, nego o predmetu, sredstvu, tada prijedlog s izostaje.
–          Ljubim je usnama mekoga baršuna.
–          Udario ga je šakom.
–          Ne igraj se sudbinom jer će se ona poigrati s tobom.
–          Vozim se vlakom.

Kada naučimo ovo osnovno pravilo, možemo napraviti mali napor i naučiti kada ćemo upotrijebiti duži, a kada kraći oblik prijedloga s/sa.
Dakle, uvijek ćemo rabiti kraći oblik prijedloga (s) osim u slučaju kada sljedeća riječ počinje jednim od suglasnika s š  z ž č ć đ dž. Sami zaključujete da je do ove pojave došlo zbog lakšeg izgovora. Nećemo reći- s stricem, nego sa stricem, nećemo reći s zecom, nego sa zecom.
Duži oblik prijedloga (sa) pišemo i ispred riječi koja počinje suglasnikom iz kojeg slijedi jedan od prije navedenih suglasnika; sa Ksenijom, sa psom, sa pčelicom.

–          sa curom, s momkom
–          sa sucem, s porotom
–          sa ženom, s mužem
–          olovkom, daskom, vlakom

Ponekad prijedlog s/sa ne mora stajati uz društvo, nego uz neke druge  okolnosti ili sintagme:
–          Pogođen je s dva metka.  Doletjele su s prvim danima proljeća. Sa strepnjom u srcu zamakao je za     ugao.

Znam da griješenje u uporabi prijedloga s/sa nije najgori jezični problem. Mnogo je gore kada se o jeziku ne želi misliti pa se uporno i neodgovorno griješi i ne sluti da  objavljeni tekstovi mogu poslužiti kao smiješni, školski primjeri nasilništva nad jezikom i jezičnog primitivizma koji jako nalikuje onoj priči o potkivanju konja i žaba.