Sjećanja na tebe struje mi žilama
kao dah proljeća kroz perje ždralova,
hraneći mi dušu magičnim slikama
što lebde nad grivom ćudljivih valova.
.
Dok jedna za drugom pred okom se nižu
i sa njih se cijedi rosa zaborava,
u visine sjajnim zvijezdama me dižu
u čijem se svjetlu tvoj lik odražava.
.
Ako mi te slutnje iz misli udalje,
a rijeke bezdušne odnesu iz snova,
zamolit ću nebo da mi te pošalje
skrivenu u tihe kliktaje ždralova.
.
04.04.2014. g .
Nema komentara za "Ivica Kesić “Kliktaji ždralova”"
Moraš biti prijavljen da bi komentirao.