Gotovo nezapaženo čakavica je 2020. godine postala jezik, a ne samo dijalekt. Dogodilo se to zahvaljujući glavnoj međunarodnoj akademskoj organizaciji koja brine o klasifikaciji svih jezika čovječanstva. Dobila je svoj ISO jezični kod za identifikaciju čakavskog jezika.

Na ideju da se čakavica prizna kao službeni svjetski jezik došao je američki profesor lingvistike s kalifornijskog sveučilišta Kirk Miller, u akademskom svijetu poznat kao istraživač manje poznatih jezika čovječanstva.

Čakavski jezik, na koji smo do 2020. godine gledali kao na dijalekt hrvatskog književnog jezika, govori se, osim u Hrvatskoj, i  u Sloveniji, Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj te tako postaje i međunarodni jezik.  Čakavica se očuvala kroz stoljeća zahvaljujući narodu koji je stoljećima njegovao svoj mali jezik i hrvatskim čakavskim pjesnicima: Vladimiru Nazoru, Dragi Gervaisu, Mati Baloti, Tomislavu Zuppi, Dragi Ivaniševiću, Šimi Vučetiću, Marinu Franičeviću, Zlatanu Jakšiću, Milanu Rakovcu, Peri Ljubiću i mnogim drugima, te Zvane Črnji kojemu posvećujemo današnji broj Diskursa.

Čakavski jezik nije jedinstven. Sastoji se od mnogih govora, a Rječnik čakavskog govora pod naslovom Slovnik kastafskega govora napisala je učiteljica Cvjetana Miletić koja je na rječniku radila punih 20 godina.  Rječnik ima  720 stranica s oko 10 800 leksikografski obrađenih riječi kastavske skupine čakavskog govora.

.

Marija Juračić