Djedova unuka

 

Kada bi djed svoju kosu kovao
Udarivši se u prst, vikao bi,psovao
Al’ uvijek bi vikati stao
Samo kada bi nju pogledao

I kada bi ona kraj njega sjela
Ljutnja bi s vjetrom odletjela
A ljubav bi kao ptica bijela
Na njegovo srce sletjela

Prela bi tada kao maca mala
Umiljato djedu poljubac dala
A njemu bi bilo srcu drago
Milujući svoje najveće blago

Čuvao ju je k’o oko u glavi
U duše svoje,nježnoj naravi
Nju,malenu, nježnu pticu
Svoju jedinu unučicu
S.K.M
yooutube.com

Fotografija Suzane Kostelac Marić.

 

10 komentara za "Djedova unuka"

Moraš biti prijavljen da bi komentirao.