Lorena Galeta “Usred Limba”

Vječni počinak
iziskuje izdah..
.
Za nas je kasno,
život mi se gasi.
.
Godine su braka,
-bačene u vjetar.
.
Ne vidim svjetlo-
mrak je posvuda.
.
Ne želim spas,
– jedino tišinu.
.
Pusti me da odem
– na gotički način.
.
Uz puno svijeća,
pompe i crnine..
.
Nije me volio,
i nikada neće.

Pročitaj cijelu poeziju

Lav Lenski “Sreća”

Ptica zapjeva

Cvijetak se otvori

Dan post lijep.

Pročitaj cijelu poeziju

Milan Janković “Kap boje”

O, ti jadna prirodo moja,

zboriš da svijest mi bistra srce truje,

gdje duša trnje svoje boluje.

Oštrice grubih riječi što putuju,

mrtvo mi srce do smrti bodu,

a u potezu pera ili kista

Onog što živote oslikava,

je i moja vjerno ukrašena slika,

u mramoru rođenjem oslikana.

I dok tražim si mjesto svoje,

vidim da na platnu životnome

samo sam osušena kap boje.

Pročitaj cijelu poeziju

Ljiljana Jelaska “Jesen i ja”

Pročitaj cijelu poeziju

Mile Lisica “Izmičeš mi”

Izmičeš mi duboko pod morem

Na moje rame naslonjena

    .

Izmičeš mi iz zalogaja sunca

Sa fotografija složenih u kutiji od cipela

                .

Izmičeš mi u očima pijanog svirača

Na ulicama Pariza koje si volela kao oca i majku

                      .

Izmičeš mi u ovaj dan otrovan daljinom

U ime želja neostvarenih

                .

Izmičeš mi iz beskrajnog beskraja

Ljubavi ove

            .

Izmičeš mi od jedne ruke do druge

Da me nebo celo boli od nedodira tvog

               .

Izmičeš mi za dve lepote sveta

U obliku nejednakom

                .

Izmičeš mi

Svuda gde pada list i cveta cvet

 

 

 

Pročitaj cijelu poeziju

Josip Ergović “Očaravanje”

Što u ruskom jeziku znači pojam ocharovanije?

Google-prevoditelj taj izraz prevodi kao hrv. šarm, engl. charm ili kao bjeloruski začaravanije ili još kao bolš čarouny, s tim da bolš tu, pretpostavljam, znači “više, jače“. Sve je ovo u okviru očekivanoga, ali daljnje istraživanje daje i neka dodatna objašnjenja.

Očaravati (koga – ak.) očaravam, očaravajući, glagolska imenica očaravanje

znači: činiti da se tko zadivi, opčini, ushīti, zavede. /Anić/

I ovo je poznato i predvidljivo. Krenimo, ipak, na korijensku riječ čȃr (čȃram, čārati, začȃran, očarāvānje…)

Riječ čȃr je iz praindoeuropskog oblika quēr ušla i u naše baltoslavenske jezike

kao čȃr, jer se “ie.“ glas “ē“, iza našeg palatala “č“, koji je zamijenio “indoeuropskoq, glasovnom promjenom realizirao kao “a“. Ipak, ponegdje se još zadržao prastari oblik s vokalom “e“: „Kereti (čārati) pogledom“, naprimjer.

Izrazi kao: “bacati čīni na nekoga“ ili “opčiniti (ob+činiti) nekoga“ ukazuju na prapočelo indoeuropskog značenja riječi: quēr – a ono glasi činiti . U španjolskom se to značenje zadržalo u riječi hechichera /eci`cera/ – vještica.

Riječ u nas prvotno ženskog roda – ova čȃr (uz genitiv – nema ove čȃri) – s vremenom je prešla na “mušku“ -a deklinaciju (nominativ čȃr, s genitivom – nema ovog čȃra).

Na raznim jezicima ova riječ odgovara izrazima: divinatio, invantatio, volšebstvo

Sinonimi su joj: naša, draž, fr. charme, njem. Reiz /rajc/… i slično.

Riječ Čȃr  je sveslavenski termin iz praslavenskog doba, proizašao iz folklorne magije. U srednjem vijeku je bio tabuiziran, pa su se umjesto njega koristile zamjenske riječi: coprati, coprija, coprnjica, viška…

Zanimljivo je da engleski jezik pojam “očaravanje“ prevodi kao enchantment ili fascination, ali i kao… bewitchment!

 

 

 

 

 

 

 

Pročitaj cijelu poeziju

prev posts prev posts