Kiša razbija stvari
koje mi um ispunjavaju.
Svaka kap čisti moju dušu,
osvježavajući moju kožu.
Naizgled me cjelovitim čini…
Molim za kišu,
tako da mogu disati,
tako da mogu pjevati,
tako da mogu tugu sakriti,
kao i suze koje mi teku
unutar očiju,
da bol isperu…
.
Kiša je sva terapija koja mi treba,
savršeni lijek za mene, doista…

Pročitaj cijelu poeziju

Kada nam u ruke dospije rukopis proze naslovljen s bajkoslovne dvije riječi, i kad ih pojedinačno semantički gledamo ali i posebno spojene u sintagmu rajski vrtovi, onda smo zatečeni svakojakom upitanošću o čemu se to u prozi što je pred nama pripovijeda. A kada vidimo ko je pripovjedač, onda nam stoji i još veća zapitanost kako je to ispripovjedao Nurija Delić ovo svoje novo prozno djelo znajući kojim pripovjedačkim umijećem je ispripovijedao „Roman o Musi“. Dakle, pred nam su, i naslovom knjige i imenom pisca, čitalačke znatiželje i unutrašnji poticaji – čitalački porivi.
Sintagmu rajski vrtovi koristili su i koriste pripovjedači i kao metaforu u usmenom kazivanju i kao nazive nekih uređenih prostora a i naslove svojim pisanim tekstovima. I svako je to iskazao na sebi svojstven način, kako reče pjesnik:
Koliko pekara – toliko kora//
koliko dana – toliko zora//
i usta – toliko poljubaca i vapaja//
toliko i okus zalogaja.
(„Htio bih vam nešto reći“, K. Ljevaković)

(više…)

Pročitaj cijelu poeziju

Kada nam u ruke dospije rukopis proze naslovljen s bajkoslovne dvije riječi, i kad ih pojedinačno semantički gledamo ali i posebno spojene u sintagmu rajski vrtovi, onda smo zatečeni svakojakom upitanošću o čemu se to u prozi što je pred nama pripovijeda. A kada vidimo ko je pripovjedač, onda nam stoji i još veća zapitanost kako je to ispripovjedao Nurija Delić ovo svoje novo prozno djelo znajući kojim pripovjedačkim umijećem je ispripovijedao „Roman o Musi“. Dakle, pred nam su, i naslovom knjige i imenom pisca, čitalačke znatiželje i unutrašnji poticaji – čitalački porivi.
Sintagmu rajski vrtovi koristili su i koriste pripovjedači i kao metaforu u usmenom kazivanju i kao nazive nekih uređenih prostora a i naslove svojim pisanim tekstovima. I svako je to iskazao na sebi svojstven način, kako reče pjesnik:
Koliko pekara – toliko kora//
koliko dana – toliko zora//
i usta – toliko poljubaca i vapaja//
toliko i okus zalogaja.
(„Htio bih vam nešto reći“, K. Ljevaković)

(više…)

Pročitaj cijelu poeziju

Pročitaj cijelu poeziju

Danas se žališ da nije tvoj dan,
a nekome se upravo srušio svaki san,
nekome tko je želio samo život i to je sve,
a tebi sve nedovoljno je.
.

Teško ti je,kažeš?
A zašto sebi lažeš?
Imaš krov nad glavom, imaš topli dom,
nisi gladan, ne spavaš na studenom.
.

Bolest te ne lomi sve do srži,
a nekoga poput vatre užareno prži,
imaš noge i dvije ruke,
a žališ se na svoje “muke”!
.

Ne da ti se nešto, tebi se ne da,
a netko upravo sada smrti u oči gleda,
i opet ne odustaje, bori se do kraja,
a tebi nije dobro, ništa ti ne valja.
.

E, moj prijatelju, što je bol, ne znaš ti,
kamo sreće da nikad ne moraš ni saznati,
jer samo onaj koga je život dobro udario,
živjeti nije zaboravio.
.

I zato, prije nego zakukaš u svitanje zore,
pomisli na one koji se za život bore,
i budi zahvalan što nisi ti,
jedan od onih koje vjetar života polako odnosi.

Pročitaj cijelu poeziju

Profesor Josip Ergović je u elektroničkom obliku objavio novu knjigu „Eseji o piscima i djelima“ u kojoj, na sebi svojstven, vrckav način, priča o piscima koje je čitao ili osobno poznavao, koje je imao čast i priliku slušati na fakultetu ili ih svakodnevno sretati.

Pročitaj cijelu poeziju