Hrvatski glas Berlin- Marija Juračić “O vrednovanju poezije”

berlin

U rubrici “Jezik roda moga” Hrvatski glas Berlin objavio je  članak Marije Juračić “O vrednovanju poezije”.

http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=167147

Mnogi autori žele čuti stručno mišljenje o vrijednosti svojih pjesama. Postoji li uopće  stručno mišljenje, tko ga može dati i koliko ono vrijedi?

Književna kritika  procjenjuje pjesme uglavnom  temeljem subjektivnog viđenja, ali je u povijesti književnosti toliko puta bila grubo demantirana da bismo ju mogli smatrati ozbiljnim instrumentarijem procjene.

Da bi potkrijepili svoj sud o vrijednosti pjesme, neki se književni teoretičari služe književnoteorijskom analizom, naime, raščlanjuju pjesmu na njezine sastavne dijelove. Tada, temeljem takvog raščlanjivanja donose vrijednosne sudove.

I nakon što su pjesmu analizirali i utvrdili što sve pjesmi pripada, oni ne mogu donijeti vrijednosni sud o kvaliteti same pjesme.

Postavlja se pitanje; koji nam to znanstveni instrumentarij stoji na raspolaganju da bismo odredili vrijednost nekog teksta? Postoji li stručnjak za procjenu pjesme, čovjek- mjerilo kvalitete?

Mogu li razne književne nagrade odrediti vrijednost pjesnikova stvaranja? Teško. Poznato je da  Tin Ujević nije nikada dobio niti jednu književnu nagradu, a njegova poezija traje. Živa i neponovljiva.

Znamo da postoji stručnjak za procjenu štete, za procjenu imovine, čak i mjesta zločina, ali na području umjetnosti, pa tako i poezije, jedan čovjek, ma koliko dobro poznavao znanost o književnosti, ne može biti instrument kvalitete, niti pouzdano mjerilo.

Sada će neki mladi pjesnik upitati, kako može znati vrijede li njegove pjesme? Odgovorit ću pitanjem.  Hoćeš li prestati stvarati ako ti netko kaže da tvoje pjesme ne vrijede?  Nećeš. Ti pišeš zbog poriva koji u sebi nosiš, ti pišeš jer pjesme koje u sebi nosiš žele van, žele živjeti.

I sada, nećemo postaviti ono procjeniteljsko pitanje, koliko pjesma vrijedi, nego koliko pjesma živi u svom vremenu i ima li ona dovoljno snage preživjeti i to vrijeme.

Život pjesme počinje u trenutku kada dopre do čitatelja, kada u njemu izazove neki emocionalni ili misaoni proces. Bez tog odjeka u čitatelju nema niti pjesme. Danas još uvijek rado čitamo nekog davno umrlog pjesnika, osjećamo njegove stihove kao dio vlastite misli, kao dio vlastite emocije i mi u tom trenutku postajemo mjerni instrument koji mjeri njegovu vrijednost koja je, eto, tolika da preskače vjekove. Osluškujemo glas tog pjesnika koji do nas dopire iz vjekovne tmine, dajemo mu život i shvaćamo koliko je njegovo djelo vrijedno.

Možemo zaključiti da je jedini mjerni instrumentarij za vrijednost nečije poezije protok vremena te um i srce čitatelja. Kada pjesnikova pjesma postane naša pjesma, odredili smo joj najveću vrijednost.

Pri tome ne smijemo zaboraviti lingvistiku teksta koja, inzistirajući na komunikaciji autora i čitatelja, proučava koliko je tekst vremenski horizontalno i vertikalno prohodan, ostvaruje li on dovoljno komunikacije s današnjim i budućim čitateljem.

Postavljajući osnovno pitanje, što pjesmu čini pjesmom, polazi od načela efikasnosti i efektivnosti. Ta se dva načela mogu međusobno pobijati, razilaziti. Efikasan je tekst onaj koji odmah razumijemo. Efektivan tekst ne moramo potpuno razumjeti, a  on ipak u nama izazove snažnu emociju ili traganje za pjesnikovim svijetom.

Mnogi, pa čak i studenti književnosti, skloni su neku pjesmu koja nije efikasna odmah proglasiti ludošću, budalaštinom, bedastoćom i odustati od takvog teksta, od takve pjesme, dok drugi čitatelji s drugačijom razinom znanja i kulturne datosti, znaju postaviti pjesmu u kontekst. Neefikasna pjesma, od koje smo zbog njene slabe komunikacijske prohodnosti, željeli odustati, postavljena u kontekst odjednom postaje razumljiva, prihvatljiva pa i lijepa.

Hoće li buduće generacije razumjeti pjesmu koja će zbog protoka vremena biti odvojena od svog konteksta, također je pitanje na koje tek valja odgovoriti.

Napisala: prof. Marija Juračić

 

8 komentara za "Hrvatski glas Berlin- Marija Juračić “O vrednovanju poezije”"

  1. Aljoša
    31/12/2016 at 2:32 pm Permalink

    Za mene je vrijedna svaka pjesma koja je u meni pobudila osjećaj i potakla me na razmišljanje. Ima pjesama koje i ne donesu neku dubinu, ali me osvoje originalnošću izričaja.Jednostavno se mora desiti kemija kao i u svemu u životu 🙂

  2. Ivica Grgić
    31/12/2016 at 4:06 pm Permalink

    Nakon pohvale,jednom me netko pitao na Poezija online da li koristim neke matrice i šablon kad slažem tako dobre rime,dugo mi je trebalo da skužim što me uopče pita jer ja nisam ni znao da tako nešto postoji niti da bi se netko služio s time,smješni su mi svi tečajevi kreativnog pisanja,šablone i matrice,pisanje ili imaš u sebi ili nemaš,potrebno je imati senzibilnost, ostalo je brušenje stiha.

  3. Lav
    01/01/2017 at 6:49 am Permalink

    Ovo sam već čitao. Nisam pjesnik, ali znam uživati u poeziji. Vjerujem u učenje, ali odmah osjetim što je samo lijepa, da tako kažem, konstrukcija, a što pjesma koja mi ostaje, koja mi je nešto dala, u meni pokrenula.
    Iskreno, ponekad pročitam ili čujem pjesmu nekog “razvikanog” autora ili autorice, a u pjesmi praznina. Nekakve konstrukcije riječi koje se klimaju kao bolestan zub. U takvu pjesmu ne mogu zagristi. Mrzim i pjesme kojima autor želi pokazati kako je obrazovan pa ih “kiti” nekim stručnim terminima i onda imam dojam da čitam neki jadni pokušaj filozofiranja. Svakako o ovim stvarima treba razmišljati.

  4. Iluzija
    01/01/2017 at 7:09 pm Permalink

    Tekst je odlican, ali moj profa bi rekao, nedostaje citata, ako nije potkrijepljen citatima odmah ocjena manje, ako ne i dvije. Usudila bih se reci da prema danom objasnjenju na portalu imamo nekoliko primjera izrazito efikasne poezije (Ivica, Aljosa, Marija) i neefikasne (Song i Joshua, povremeno i ja).
    Poezija je divna, ali smatram da je kvaliteta u jacini utiska, ali i majstorstvu, bogatstvu izricaja, cak i hrabrosti pjesnika da izlazi izvan okvira uobicajenog izricaja, trazi nove teme i motive i stvara vlastiti jezik. Jedna slikarica je rekla da za umjetnost treba treba imati kuraž, hrabrost, a smatram da to vrijedi za sve umjetnosti. Takodjer za poeziju mislim da je vazno citati, analizirati, uciti.

  5. Marija
    01/01/2017 at 8:32 pm Permalink

    Ha, ha, Ilu, ne treba citat jer se radi o eseju, osobnom pristupu. Inače, slažem se s tobom da pjesnik mora izaći iz okvira uobičajenog. To i jest srž poezije. Neki se autori boje čitati druge autore jer kažu, izgubit će originalnost, past će pod njihov utjecaj, a to je pogrešno jer čitajući druge, brusimo vlastiti izričaj. Ako postoji poriv za stvaranjem, naći ćemo vlastiti put. Da, Song je od svih najhermetičniji, ali dovoljno širok da mu poezija izazove niz asocijacija, možda odvede na drugačiji put nego li je on želio, ali taj put uvijek donese neki poetski benefit.
    Što se tiče hrabrosti u umjetnosti, opet je opravdavam samo ako izvire iz duboke ideje ili emocije, inače se pod pojmom hrabrosti mogu skrivati svakakve budalaštine.:)

  6. Mihaela
    01/01/2017 at 9:19 pm Permalink

    A neki su naši vrli dekani i ministri svoje diplomske radove sastavili od samih citata. Snašlo se društvo. 🙂 Veselu novu želim!

  7. marissa
    02/01/2017 at 8:37 pm Permalink

    Pomno sam više puta pročitala tvoj esej, Marija. Ponosna na tebe, našu voditeljicu.
    Neću analizirati i ulaziti u problematiku efektivnog i efikasnog teksta. O tome sam nekoliko put iznjela svoje mišljenje. Dobra poezija kad tad ispliva, bila efikasna ili efektivna. Na našem portalu cijeniti ćemo poeziju za koju mi, koji smo se ovdje ostvarili, imamo razumijevanje i vidimo u njoj vrijednost, dok nas možda nikada neće prihvatiti i nećemo doprijeti do čitatelja na nekim drugim portalima ili primjerice na fb.
    Ali ponavljam, dobra poezija će zaživjeti i naći svoje mjesto na pravom mjestu. A koje je pravo mjesto? To će pojedinci osjetiti i reći…Valjda.

  8. Marija
    03/01/2017 at 6:55 am Permalink

    Kakav god bio stil pjesnika, važno je jedno; da jezik uvijek ostane sredstvo kumunikacije, a ne da postane sredstvo otuđenja.:)

Moraš biti prijavljen da bi komentirao.