Nadali se ljudi u veliku dreku na samom početku ljeta Gospodnjeg 2024., a sve zbog jednog sasvim uobičajenog, automatskog pravnog posljetka koji se oko nas neprimjetno odvija u neprekinutom slijedu. Zakon… zanimljiv inače samo umjetnicima, nakladnicima, producentima i sličnom trudbeničkom profilu, poput tsunamija je razrušio brane i nesmiljenom snagom zapljusnuo cjelokupnu populaciju – djecu, žene, ljude… koji i ne znaju što ih je snašlo, a još manje, kako da se od dobivenih prava zaštite. Riječ je, pogađate, o zakonima koji reguliraju “javnu domenu”… propisujući da znamenita umjetnička djela i brendovi ne mogu zanavijek ostati u rukama tvoraca ili pravnih posjednika, nego se nakon određenog vremenskog roka moraju predati na slobodno korištenje svima, kao opće dobro. Termin “javna domena” odnosi se, konkretno, na umjetnička djela (kreativne materijale) koji nisu zaštićeni zakonima o intelektualnom vlasništvu (copyright), zakonima o zaštitnim znakovima (trademark) ili zakonima o patentu. Sukladno rečenoj pravnoj normi, danom na koji istekne zakonskim odredbama predviđen broj godina, umjetnički “naslov” automatski dobiva status “javne domene”. Sva djela nastala prije 1. siječnja 1928. danas su slobodna za korištenje u sve svrhe, uključujući poslovne i komercijalne. Njima se, dakle, može koristiti svatko – posjedovati ih, više, ne može nitko. A riječ je o tisućama naslova, samo u ovoj godini… među kojima su, na primjer:

E.M. Remarque: Im Westen nichts Neues

A.A. Milne: The House at Pooh Corner

D.H. Lawrence: Lady Chatterley`s Lover

1. Brecht: Die Dreigroschenoper

E.R. Burroughs: Trzan, Lord of the Jungle…

Mnogi popularni brendovi oslobodit će se copyrighta u narednom desetljeću: Superman, James Bond…

Red je – kao što ste, zasigurno, već čuli/čitali/doznali – ove godine pao i na imaginativni svijet Walta Disneyjeva. Konkretno… na lik Mickeyja Mousea koji je svoj put osvajanja čovječanstva – ili barem civilizacije Zapada – započeo sredinom studenoga, prije devedeset i pet godina. Slobodni su, zasad, samo Disneyevi  najraniji pokusni filmovi: Steamboat Willie i Plane Crazy, oba s početka 1928. godine, zajedno s protagonistima (Mickey Mouse, Minnie i Peg Leg Pete). Ipak, i to je bilo dovoljno da, za akciju već spremni, proizvođači jeftinih horror-filmova i video-igrica (neću ovdje spominjati one još opskurnije) svojim proizvodima ulete u ispražnjeni prostor. To, razumije se, nije bila namjera propisanog zakona, nego tek njegova neugodna nuspojava koju ćemo, svi zajedno, morati najoštrije… tolerirati. Osobno se nadam kako će ova promjena tijekom narednih desetljeća, kroz pera/kistove/note/kamere kreativnih i dobronamjernih umjetnika, pomoći legendarnom mišu i njegovim suradnicima da povrate svoj zvjezdani status te da postanu – ne samo eksponati i kultne figure… relikti davne povijesti svjetske kulture, u što se pomalo pretvaraju – već naši stalni životni suputnici, prezentirani kroz svježiju i vremenu primjereniju produkciju budućih projekata i franšiza. Zaslužili su.