poetic.ru
(Suzana Marić 16.06.2020)
Zakukuljeni su stihovi
Među moždanim vijugama
I čekaju u tišini.
Čekaju da se otvori portal duše,
Pa da se izliju
Poput vina rumenog iz kaleža
Na nevinu bjelinu.
Čekaju da polete
Poput šarenih leptira
Pred očima željnim;
Riječi blagih,
Riječi pjevnih,
Pjesme tihe, lagane,
Poezije duše
Od nježnih niti satkane.
Miruju stihovi
Uspavani u krilu muze,
A moja ih ruka doziva
Nemirna od čekanja
Jer pisati mora.
Duša je već portal otvorila
I čeka šarene leptire.
9 komentara za "Miruju stihovi"
Moraš biti prijavljen da bi komentirao.