Lorena Vojtić “Svakodnevica”

Iscrpljena
od stalnih
napadaja…
.
Posrćem.

Zapadam u –
ambis duha.

Nema toga
na svijetu

Što bi me
šićušno,

imalo
moglo

nadasve
utješiti…

osim milog
zagrljaja i
poljupca…

inteligentne
nam curice.
.
Hvala joj
što postoji!
.
Zbog nje
ću uspjeti

izboriti se
sa svojim…

zagrobnim,
prozirnim
duhovima.

Pročitaj cijelu poeziju

Boba Grljušić “Stvaranje”

Misao nema među

dok plete pređu priče

upamtit će je samo

zidovi sobe

i tkač

bivajući slijepi putnik

na cesti

do neznam gdje

 i neznam kad.

         .

Pročitaj cijelu poeziju

Milan Drašković “Sonet za Ermitaž”

Otvaranje u vreme carice Katarine II,

slika ,,Preobraženje“ – lenjingradski Ermitaž –

Ticijan Večelio, pejzažist Kastiljone,

,,Prelja“ (ulje na platnu), ,,Italijanski pejzaž“.

                                 .

Uz ,,Putovanje Luja XIV“ i ,,Portret učenjaka“,

,,Izgled trga sa dvorcem“ – kolekcija gravira –

,,Blagovesti“ Murilja, portreti od van Dajka,

slikar i graver Mil Jan, Peter Bonaventura.

                          ,

,,Vodopad u Norveškoj“, Sten Jan: ,,Bračni ugovor“,

Rubens: ,,Pejzaž sa dugom“, Frančesko Gvardi: ,,Slika“,

,,Poseta svešteniku“ i ,,Predah razbojnika“.

                          .

Slikara iz Treviza ,,Venera, Mars i Amor“,

Đordano (sin Napulja), Loto iz Venecije,

Uz mitološke teme prizori Venecije.

 

Pročitaj cijelu poeziju

Miroslav Vukmanić “Puna kapa aforizama”

Darko Žigrović rođen je 23. lipnja 1976. godine u Svetom Ivanu Zelini, gdje živi i radi kao komercijalist. Piše od osnovne škole, a posebice voli aforizme, koje je objavljivao u Večernjem listu i regionalnim časopisima. Član je Udruge hrvatskih aforista i humorista, u čijim godišnjim Zbornicima redovito sudjeluje, kao i u elektroničkom časopisu te Udruge UH!Aha! Sudjeluje u međunarodnim natječajima, a aforizmi mu se nalaze u antologijama Najljepše misli o ljubavi urednika Miroslava Vukmanića (Zagreb, 2004.); Hrvatska aforistika antologijskoj zbirci urednika Josipa Balaška (Zagreb, 2019.); Misaoni slapovi, antologiji hrvatskih i makedonskih aforizama urednika Zlatka Tomića (Split, 2022.); Ružičasti crnjak, antologiji hrvatskih i srpskih aforizama urednika Zlatka Tomića (Split, 2023.); Riječi na djelu, abecedariju hrvatskih i bosanskohercegovačkih aforista urednika Ive Mije Andrića (Zagreb, 2023.); Osmehom mi dođi urednice Sanje Radovanović (Knjaževac, 2023.) te Granice nesanice, zborniku hrvatskih i crnogorskih aforista urednika Ive Mije Andrića (Zagreb, 2024.). Godine 2022. objavio je zbirku aforizama Prigodni propust, godine 2023. Prigorski pozdrav, godine 2024. zbirku koju držite u rukama, ali ima pripremljenu građu za njih još nekoliko. U slobodno vrijeme voli boraviti u prirodi i uzgajati ukrasno bilje i grmlje. Skuplja antikvitete svih vrsta i vrijedne stare dokumente.

 

Pročitaj cijelu poeziju

Anamarija Galić “Snivam da sam more”

Snivam da sam more

Školjka uspravno vodoravna

Zdenac prepun jeke

I glasova neizrečenih tišina

Da sam pjesnikovo oko

I uho gluhog glazbenika

Te da posjedujem jedan kist

Od devine albino dlake.

                         .

Snivam da sam kamen

Koji nečujno diše

U dubini svojih dubina

Da ne tonem nikad

Tek povremeno zaronim podno

Vala od prekooceanskog broda

Koji stiže s nekog egzotičnog mjesta.

                          .

Pjesmom sirena i dupinovom perajom

Nek zapljusne me koja

Uspomena s daleka puta

Možda s otoka nekog

Gdje se pleše sve do zore

U onim slamnatim šosićima

Sa zadahom ruma

Bačvom smijeha

Da i ja jednom usidrim

U kraj povoljnije klime

Da ne plutam vječno

Od plime do plime.

Pročitaj cijelu poeziju

Josip Ergović “Susret”

“Nije preostalo ništa … ama baš ništa“, mrmlja si u bradu starac u šlafroku, papučama i posvemašnjem duševnom rastrojstvu. Na zaslonu televizora ispred njega teče izravan prijenos prvog “bliskog susreta treće vrste“. Starčev pogled bludi po ulaštenim staklima vitrina; po nanizanim hrptovima knjiga; po divovskoj zlatnoj kovanici s likom Alfreda Nobela. Na koljenima mu, drhtavom rukom ispisan, komadić papira.

Međuzvjezdani svemirski brod polagano se i precizno spušta na iksom označeno sletište.

“Eulerov teorem, Avogadrov broj i Napierov logaritam … Grahamov zakon, Fibonaccijev niz i Planckova konstanta … teorem … zakon … konstanta“, premeće starac odsutno jezikom po suhim, vrelim ustima. Zatim odlučno podigne pištolj, prisloni ga uza sljepoočnicu i povuče oroz.

Sin uleti u sobu i, očajan, klekne pored mrtvog tijela. Na parketu ugleda savijen papir. Podigne ga i glasno pročita: “Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih.“

Sin podigne pogled prema zaslonu. Iz svemirskog broda izlaze dvije osobe. Jedna od njih – ona viša – vrlo je nalik stricu Bartolu; ona niža … susjedi Marti.

Pročitaj cijelu poeziju

prev posts prev posts