Ogoljene kosti laži zjape na ozeblom suncu
glođu ih gladne ptice rugalice
raznoseći ih među humke umrlog dostojanstva.

Klanjaju se pohotnice nad strvinom
gurajući se u lakomosti svojoj za svaki zalogaj grijeha.
O, nevoljnice krvavih očiju! Hranite li se?
Je li vam duša puna?

Mjesec izranja nad gozbom nepravednika
obasjava blijeda lica užeglog sebeljublja u krinku laži odjevene.
Zora bijela oči mraka bode. Svjetlo na dlanu istinu nosi.

Bijeli joj barjak u ruci vijori. Ne odustaje. Ide dalje.
Goni harpije u ponor. Njeno jutro je pravedno.
Istina barjak ne ostavlja.

.
SUZANA MARIĆ

Pročitaj cijelu poeziju

Do Hada.

Ne dopire
milosrđe…

Čuju se, čak,
neprestano…

urlanje, krici,
zapomaganje.

Tu Bog –
ne nailazi.

Odavno je,
digao ruke.

Pred Njime –
nema glume.

Kakva im
je kazna?

Karma,
kazuju.

Nesretnici
u mukama.

Hrđavi –
su taoci
beznađa.

Pročitaj cijelu poeziju

Tmasti oblaci ispuniše nebo

Čiste plavičnosti i spokoja

Kristalnost zraka

Mogla se rezati štapićem bambusa

I isto tako blagovati.

        .

Amon Ra

Amon Ra

       .

Odbljesak ohlađene ulice

Tutnjao je iza divovskog kamiona

U ulici bez junaka

(po kojoj bi dobila ime).

Razlijevala se dosada

I sjena neprivlačnosti

Nikoga na vidiku

U dolasku ili odlasku.

        .

Amon Ra

Amon Ra

           .

Koraci su odzvonili

Teškim čelikom

Prestali za zavojitom cestom.

   .

Amon Ra

Gdje je moj Nun?

Pročitaj cijelu poeziju

Obavještavamo zainteresirane da umjetnica Dijana Nazor Čorda ima  izložbu slika, tapiserija i objekata (stolaca) “Vidljivo-nevidljivi anđeli” koja će se održati u Zagrebu, u Napretkovom kulturnom centru (Bogovićeva 1), 3. 12. u 19:00 sati.

Izložbu će otvoriti povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Stanko Špoljarić.

U glazbenom dijelu će nastupiti poznati pijanist Hari Gusek.

Izložba je za posjetitelje otvorena do 31. siječnja 2025.

Dijana Nazor Čorda je je poznata kao prva slikarica koja je doktorirala područje infrared slikarstva, spoja umjetnosti i vrhunske znanosti.  Da podsjetimo o čemu se tu ustvari radi. Radi se o stvaranju dvostrukih slika; vidljivih i nevidljivih. Jednu sliku vidimo golim okom, a kada je osvijetlimo infracrvenim zrakama, vidimo i sliku koja se krije ispod vidljive površine. Budući da neke boje propuštaju infracrvene zrake, ostaju nevidljive. Druge boje ih ne propuštaju i zato su vidljive. Dakle, golim okom vidimo sliku koja nam se prezentira, ali tek kada se uključi infracrvena kamera, vidimo na istoj podlozi drugu, sakrivenu sliku.

Tema ove izložbe su dvostruke slike anđela. Onih vidljivih i onih nevidljivih.

Marija Juračić, prof.

Pročitaj cijelu poeziju

Susret u Vonderlendu duša kad predoseća,

Ostaju za tumača zagonetni stihovi,

Noći magične dok se odmotavaju snovi,

Eho predosećanja u danima proleća.

                          .

Tamo gde su ostali dani divnog detinjstva,

Začarane su reči pročitanog soneta,

Ako pesma dozvoli da se stih odgoneta,

Jasmin kad procveta u vrtu našeg kraljevstva.

                              .

Atelje u sfumatu, skulptura usred skvera,

Sonet za setni tango ponajbolji je razlog,

Multiverzuma dah da osetim se pesnikom.

                       .

Iza vrata prošlosti stih u čeljusti vetra.

Neznanka s krinolinom, večera pod venjakom,

U toj Ulici lipa jednog leta epilog.

Pročitaj cijelu poeziju

Ona govori u poeziji.

Sa stisnutim usnama

iza prstiju je sigurna.

Olovka u jednoj ruci,

modrice u stisnutoj šaci…

.

Kažu da je dom tamo gdje je srce,

ali ona živi u ustima

svojih ljubavnika….

.

Njenih kovrča crni pramenovi,

sjaje crveno pod suncem.

Sramežljiva je, ali se ipak smiješi,

razdvojenih usana buđenjem.

.

Oči su joj sinonim za ‘nikad’,

ali ona nastavlja govoriti ‘uvijek’.

Riječi joj se nalaze na zapešću

i govori glasom izdanaka,

poput šiljenja olovaka.

.

Ona voli s inteligencijom, tko bi prišao,

da nikad ne bi ožiljke primijetio.

.

Vijci oblažu joj kralježnicu,

koja se savija u mrežnicu.

Ponosna sa svojim,

ožiljcima kirurškim,

čita svoju poeziju,

kao da joj svila

kroz usne pada…

Pročitaj cijelu poeziju