pismo

Još jedno pismo
nedovršeno
neposlato
bez markice
bez adrese
skuplja prašinu
u želji da kaže ono što reći stigli nismo.

Još jedno pismo
zaboravljeno
ćuti
pretvara se
na stolu kraj peščanog sata
da možda pronaće ga neko
jednom
kad večnost otvori svoja vrata.

Još jedno pismo
nema nikog
da ga dotakne
otvori
pomiriše
da oživi mrtva slova
da te ćuti
a da te opet diše.

Još jedno pismo
zajeca
tužno
pri svakom dodiru vremena
bačeno
izgubljeno
tvoje
a opet ničije.

7 komentara za "pismo"

  1. Marija
    06/07/2012 at 9:55 am Permalink

    Sjeta izbija iz stihova. Lijepo zamišljeno. Pozdrav Mile 🙂

  2. dusko
    06/07/2012 at 10:05 am Permalink

    lijepo..

  3. Mile Lisica
    06/07/2012 at 10:47 am Permalink

    marija,duško…lep pozdrav za vas 😉

  4. cici
    06/07/2012 at 10:58 am Permalink

    Prvo što sam uočio je RIJEČ; POSLATO, mislio sam da je to neispravno i da bi bilo ispravno reći; POSLANO, onda sam malo istraživao i čini se da može(u srpskoj gramatici) i ovako i onako?!
    Drugo;
    Ne znam zašto ali, pala mi je ova pjesma na pamet.

    Miroslav Krleža

    Čeznja

    Dogadja se to u jesenjoj noci,
    kada pada kestenje po asfaltu i kada se cuju psi u daljini,
    i kada se tako neopisivo javlja ceznja za nekim,
    tko bi bio dobar, nas, bliz, intima, drug,
    i kome bi mogli da pisemo pismo.
    Ispovjedili bismo mu sve sto lezi u nama.
    Pismo bi mu pisali a njega nema.

    Pozdrav !

  5. cici
    06/07/2012 at 11:06 am Permalink

    ispr. NEPOSLATO.

  6. marissa
    06/07/2012 at 4:59 pm Permalink

    Pisma uvijek bude sjetu, dilemu .
    poslati ih , kamo , gdje…
    A uvjek bi željeli još i još nešto reći.

    Lijepo!

  7. Mile Lisica
    06/07/2012 at 5:03 pm Permalink

    cici,marissa lep pozdrav 😉 svako pismo je drago,pa i neposlato…

Moraš biti prijavljen da bi komentirao.