baciti dlaku

Žuta prostorija, drveno lišće
Uz trnovite izdanke ruža.
Skučenost u rupi bez dna.
Sklupčanost, možda smo mi to i htjeli.
Put je tek trenutak spokoja
Mjesta su drugačija
Vrijeme je ostalo nepromijenjeno
A opet smo ostarjeli.
Što se više opustimo,
Pustimo pogled u zelene ravnice
Imamo dojam, prije ćemo stići,
Je li to pravi razlog putovanja
Ili još jedna stanica
Na putu do vječnih sanja,
Tišine i crne zemlje,
Groba i epitafa
”živio je tad i tad”
Bila je to lijepa godina
Kada se ugasila svijeća
Koja ga je vodila kroz život
 
Netko je nonšalantno dopisao:
” Pa kako je bila dobra godina
Kada je on tog ljeta Gospodnjega
Bacio dlaku”

10 komentara za "baciti dlaku"

  1. Marija
    08/05/2012 at 9:56 pm Permalink

    Pokušavam narušiti autonomiju tvoje pjesme i ući u njezinu strukturu. Ne uspjevam potpuno. neobična mi je ta žuta soba i to drveno lišće. Ali uspjevam otkriti neka vlastita gledišta po kojima bih ovu pjesmu ipak svrstala u misaone pjesme. Vrijeme je neopipljivo, nevidljivo, samo za sebe ne postoji, a ipak ruši i tare sve pred sobom.
    Vrijeme je ostalo nepromijenjeno
    A opet smo ostarjeli.
    I stalno jurimo u sutra kao da se tamo krije nešto lijepo, a to sutra nisu zelene doline, nego kraj, opijelo, epitaf.
    Nikada nisam čula izraz baciti dlaku. Čula sam-otegnuti papke, zagristi travu….odakle ti taj izraz? 🙂 🙂

  2. dragica meyer
    09/05/2012 at 4:10 am Permalink

    Apstrakti stihovi song, baciti dlaku, se moze tumaciti na vise nacina
    Da nisi olinjali macak? 🙂 Lep jutarnji pozdrav:-).

  3. Tonka
    09/05/2012 at 5:57 am Permalink

    Vjerujem da koliko god ljudi pročita ovu pjesmu, a gotovo i sve duge može i doživljava na različit način, sasvim drukčiji od tvog. Za mene je drveno lišće krutost života (koja se ničim ne može promijeniti) do te mjere da sve postaje bezizgledno, a opet se tim putem ide inercijom moranja sve do epitafa kako kažeš. Moj doživljaj ove pjesme ne mora biti ni najmanje sličan onome o čemu si zapravo pisao. Pozdrav jutarnji ti šaljem SFD 🙂

  4. Marko Grubesic
    09/05/2012 at 7:09 am Permalink

    Vjecita pitanja sto je to smrt!? Je li to samo jedna jedna stanica na putu?Pouzdanog odgovora nema jer sto kazu nitko se nije vratio s “druge strane” da to potvrdi ili porekne.
    Sto se kraja pjesme tice…naravno da svake godine netko umire pa tako i u “dobrim godinama” 🙂
    Sto se Marinih nedoumica tice da probam ja iznijeti moje tumacenje:Zuta prostorija je vjerojatno prostorija u kojoj je lezao pokojnik.Zuta je vjerojatno od svjetlosti svijeca.Drveno lisce bi moglo simbolizirati pogrebne vijence i cvijece(znaju biti cesto umjetni).Ako sam omanuo ne zamjerite 😉
    Pozdrav!

  5. Jim Corbet
    09/05/2012 at 9:50 am Permalink

    Ha ha, ja sam čuo za izraz -baciti kašiku- što simbolizira predaju i smrt, i meni ova pjesma pristaje u kategoriju misaonih, jako dobro Song i ja sam kao i Marko stvorio slike mrtvačnice i umjetnih vjenaca, tako sam protumačio, lijep pozdrav Song !

  6. boba grljusic
    09/05/2012 at 9:57 am Permalink

    ne znam točno tko je rekao ,ne zamjerite ali rečeno glasi: “Svi smo već mrtvi ,samo čekamo u redu za sprovod ”
    nakon pročitane pjesme to mi je prvo palo na pamet
    jer mi se čini da je pjesma lamentiranje na tu temu
    pozdrav Song

  7. stefi
    09/05/2012 at 7:20 pm Permalink

    Je li to pravi razlog putovanja
    Ili još jedna stanica
    Na putu do vječnih sanja,
    Tišine i crne zemlje,
    Groba i epitafa
    ”živio je tad i tad”
    Starimo i sve smo bliže epitafu nego lijepom putovanju iz snova.

  8. dusko
    09/05/2012 at 7:59 pm Permalink

    cuo sam za baciti zlicu ili kasiku(krepucnuti, (pa cak i kasikaru) al’ baciti dlaku!!??
    i onda meni neko kaze,da sam :ovaki il onaki:)))

  9. blueperlaa
    11/05/2012 at 6:13 am Permalink

    Ovdje pjesnik duboko zalazi u svoju nutrinu … i nevjerojatno je kako nam uvijek znaš dočarati vlastita promišljanja, dvojbe pa i strahove. Dobar si mi skroz SFD i volim te čitati.

    Uživaj u danu !

  10. songfordead
    13/05/2012 at 8:43 pm Permalink

    hvala vam svima prvo što čitate moje pjesme i kada me nema, naravno i trudu da ju objasnite

    a što se tiče pjesme nastala je prošlog ponedjeljka kada sam sa dragom bio kod zubara i čekao ju (prostorija je žuta i puna cvijeća), i misli poslije odlutale, kraj pjesme sjetio se anegdote jedne, da ne mislite da se bojim zubara, ne, a meni je moja teta zubarka posebno draga, je da je malo niža, al’ je tako topla i baš mi je draga oko srca hihiihihiihihiiihihii

    laka vam noć SVIMA
    SFD

Moraš biti prijavljen da bi komentirao.