Alia Mundi je magazin za kulturnu raznolikost koji iz tiska izlazi tri puta godišnje. Pokrenula ga je dr. sc. Ana Stjelja, književnica, prevoditeljica i znanstvena istraživačica 2016. godine u Beogradu i dala mu misiju  razumijevanja i ujedinjenja raznih kultura  u njihovoj kulturnoj raznolikosti.
Iz tiska je upravo izašao njegov 4. broj. Osvaja već svojim dizajnom, tiskan na sjajnom papiru, bogato i ukusno ilustriran. Naslovnicu magazina za januar – april 2018. godine ilustrirao je svjetski poznat umjetnik Bojan Jevtić pod naslovom Branches of life.

U ovom broju magazina dr. sc. Ana Stjelja u članku Moderni vremeplov satkan od starina predstavlja  NVU Starocrnogorski vremeplov, nevladino udruženje koje su pokrenuli Janko i Dražen Vujović i Nebojša Čelebić sa ciljem da stare crnogorske kulturne vrijednosti očuvaju od zaborava, da vrijednost  tradicije prenesu mladim naraštajima. Iz njenog pera objavljen je članak Put kao utopija duhovnog nomada kojim predstavlja  istinskog globtrotera Srđana Markovića, suvremenog nomada i duhovnog tragača koji hodočasti svijetom, ne da se zabavi i da nešto kupi, nego da doživi i upozna zanimljive ljude i krajeve, o čemu piše u svojim putopisima.

Iz njenog članka Zavještanje despota Stefana doznajemo kako je na inicijativu tog prosvijećenog vladara donesen Zakon o rudnicima 1412. godine kojim se posebno uređuje život u tada najvećem rudniku na Balkanu – Novo Brdo pa se taj zakon naziva „Novobrdski zakon“. Ana Stjelja u eseju Zlatna knjiga turske književnosti piše o činjenici da su Turci tradicionalno naklonjeni poeziji pa je veliki turski književnik i satiričar Aziz Nesin u šali izjavio: „Od tri Turčina, četiri su pjesnici.“ Ana Stjelja postavlja pitanje, tko je prvi počeo taj čudesni niz poezije, tko se prvi upisao u zlatnu knjigu turske književnosti.
.

Književnica i profesorica Slavica Garonja pod naslovom Duhovnim tragom Save Mrkalja vodi  opsežan i vrlo zanimljiv razgovor s poznatom akademskom slikaricom, pjesnikinjom i književnicom Ljubicom Mrkalj,  koja je ovom filologu 2016. izradila  Spomen ploču u Beču, a koja je izlagala na preko sto dvadeset kolektivnih i tridesetak samostalnih izložbi u Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Belgiji… Objavila je  prozne zapise “Arijadnino klupko” zbirku pripovijesti  “Pancir ― košulja duginog sjaja” i autobiografsku knjigu “Ikonolatrija”. Od 1973. godine živi i stvara u Parizu.

U nadahnutom eseju Neotkrivena, daleka drevna zemlja pisac Miloš Todorović razmišlja o uzrocima nastanka egiptomanije i pita se  zašto je moderan Zapad opčinjen drevnim Istokom.
.

Profesorica i književnica Marija Juračić piše o prvom romanu svjetske književnosti Genji monogatari  japanske autorice Murasaki Shikibu.

Pisac i znanstveni istraživač Vedran Mladenović u članku Postojbina najstarije srpske knjige bilježi rad prvih štampara – kaluđera, koji su tiskali i umnožavali prve rukopisne knjige, a posebnu pažnju posvećuje knjizi „Rujansko četvorojevanđelje“.
.

U rubrici Globus: Amerika priložen je zanimljiv članak Panorama raznobojnih svetlosti, isječak putopisa Aleksandra Deroka Dvadeset dana na poluteretnjaku ili našim brodom do Njujorka i natrag.
.

Pisac i novinar Ivan Ninić u članku Svi putevi sarajevske hagade predstavlja  iluminiranu rukopisnu knjigu „Sarajevska hagada“ čija je vrijednost originala procijenjena na osam milijuna američkih dolara, a koju je fašistički režim želio uništiti. Iz Španjolske su je u Bosnu i Hercegovinu  donijeli protjerani židovi. Kao urednik međunarodnih koprodukcija u izdavačkoj kući „Prosveta“ dobio je priliku  urediti novo, prvo potpuno izdanje Sarajevske hagade. Autor  iznosi niz činjenica o tome kako razum stradava u svim bezumnim, isključivim vremenima i kako se   u atmosferi straha   musliman Korkut Derviš usudio sakriti i spasiti židovsku knjigu.

Korkut Derviš, Pravednik među narodima

 

http://aliamundimagazin.wixsite.com/alia-mundi

 

Marija Juračić