Kazalište

Svake nedjelje, nakon jutarnjeg seksa,
s vješalice skidam crni pojas nevinosti
i maturalnu haljinu razdjevičenu u boku.
Krojačica je ušiva velikom, vatrenom mašnom,
rubeći grimizni tepih
kojim plešem opako dobar tango.
Mmm… Tange su jedan broj manje.
(Bit će ugodno sjediti u prvom redu

kazališta falusa.)
Usred operetnog uzdizanja istih,
sjetih se da sam u noćni trezor umjesto utrška
položila ponedjeljak, utorak, srijedu,
četvrtak, petak i subotu,
i da je sutra opet nedjelja.
Na šahovskom polju zauzimam poziciju
dobro mariniranog topovskog mesa.
Kanonada fašira mozak
prihvatljiv masama i rasadnicima embrija.
Dobro je.
Nedjelja je.
I Bog odmara.

7 komentara za "Kazalište"

  1. easy rider
    easy rider
    17/06/2018 at 8:26 am Permalink

    Sviđa mi se ovaj izravniji i drskiji pristup omotan u erotiku…Opet si to ti i tvoja moćna kvaliteta pisanja.

    Pozz

  2. branka
    17/06/2018 at 9:04 am Permalink

    Easy, hvala ti na predivnom osvrtu.

  3. roverroverled
    roverroverled
    17/06/2018 at 8:57 am Permalink

    Kada je već pjesma ovakva vrhunaravnost na najvećem nivou onda i komentar mora da bude takav.

    Dok sam je čitao gaće su mi postale veoma uske za prijatelja što se u njima skrio. Popucaše mi po šavovima.

  4. branka
    17/06/2018 at 9:06 am Permalink

    Od vrhunaravnog frajera vrhunaravan komentar koji me vrlo, vrlo usrećio. ❤

  5. mirko1
    mirko1
    17/06/2018 at 10:58 am Permalink

    Poezija u sferama zadivljujućih boja.
    Pozdrav i zahvalnost, Pjesnikinjo:)

  6. Suzana Marić
    Suzana Marić
    17/06/2018 at 1:47 pm Permalink

    UUh, nakon tvoje pjesme i Leanovog komentara,zacrvenjela sam se 😉
    Ovo je nešto drugačije ,ali ipak se osjetiš ti . LP 🙂

  7. salke
    salke
    18/06/2018 at 10:06 am Permalink

    Zanimljiva scena pjesme. Vrhunski, baš sam uživao u Kazalištu posmatrajući predstavu zanimljivog razgovora kroz moćne osjećaje prvobitnosti korijenja.

    Bravo, Branka!

    Veliki pozdrav pjesnikinjo!

Moraš biti prijavljen da bi komentirao.