Kada te usud odluči uništiti, on to i učini,  kao što je učinio  Milanu Steineru ( 1894. – 1918.) slikaru, kojeg je još kao bebu kućna pomoćnica ispustila na pod, što je na djetetu ostavilo trajne fizičke posljedice. Drugi je put sudbina umiješala svoje prste u život sedmogodišnjeg dječaka, kada mu je zbog tuberkuloze moralo biti odstranjeno jedno plućno krilo pa mu se tijelo vremenom deformiralo. Treći put ga je sudba dokrajčila. Imao je 24 godine i njegova osakaćena pluća nisu mogla izdržati napad zloglasne španjolske gripe 1018. godine, kada se smrt obilato gostila i kada je oboljelo  više od 30% svjetske populacije, a smatra se da je umrlo  do 100 milijuna ljudi.

(više…)

Pročitaj cijelu poeziju

(više…)

Pročitaj cijelu poeziju

Čudesa se čudom čude

Gdje još vidje takve ljude, (više…)

Pročitaj cijelu poeziju

(više…)

Pročitaj cijelu poeziju

(više…)

Pročitaj cijelu poeziju

Objavljeno u 12. broju Diskursa.

Bez namjere da polemiziram o današnjoj europskoj zbilji i njenoj budućnosti, prezentirat ću vam esej Miroslava Krleže, velikog hrvatskog intelektualca, ljevičara i oštrog protivnika kapitalizma. Kritika a priori ne mora imati negativnu namjeru i kod pravih intelektualaca ona znači želju za promjenom na bolje pa je ne treba  miješati s kritizerstvom,  kojeg su naši prostori puni, a koje ima za cilj samo vlastitu promociju i zadržavanje na nekim punktovima moći. Dakle, iz perspektive moje ulice, moga grada i moje države, ne želim donositi sud o zajednici koju zovemo Europom, ali mi je zanimljivo, iz velikog vremenskog odmaka, pročitati  Krležino mišljenje o europskoj prošlosti i vidjeti, je li ta stara dama imalo promijenila svoj karakter i svoju ćud.

(više…)

Pročitaj cijelu poeziju