Kad znam da si blizu
kad osjetim miris
onaj tvoj kao svoje
pa me pokrene
s mjesta razmičem
tvoje skute
kad osjetim miris
onaj tvoj kao svoje
pa me pokrene
s mjesta razmičem
tvoje skute
zamahom ruke
tim putem čudno suhim
koračam bez napora
sve biserje malo i veliko
je moje sve tvoje trave
pletu se same u zeleno
kriju od mene morske vile
tim putem čudno suhim
koračam bez napora
sve biserje malo i veliko
je moje sve tvoje trave
pletu se same u zeleno
kriju od mene morske vile
a mene briga nije
sitne sunčeve zrake
međudva tvoja vala
zbijem pa se sunce
obojeno plavo skupa sa mnom
neobuzdano mojoj igri smije
zbijem pa se sunce
obojeno plavo skupa sa mnom
neobuzdano mojoj igri smije
07/05/2012 at 3:42 pm Permalink
krasna pjesma bobo!
pozdrav:)
07/05/2012 at 4:38 pm Permalink
“Sitne sunceve zrake
medju
dva razdvojena vala
zbijem”
Stvaras prelepe misli i slike. Suncani pozdrav 🙂
07/05/2012 at 5:06 pm Permalink
Prelijepo ispisana igra ljubavi koja pokreće svijet!Osobito posljednja strofa sa divnim slikama koje si dočarala stihovima!
Topao pozdrav! 🙂
07/05/2012 at 6:01 pm Permalink
Neobičan naslov. U svijetu poezije sve je moguće. I Mojesijevim stopama ići. I sve što se pruža prisvojiti ljubavlju. Lijepa mi je pjesma. Osobito igra s morem i obojenim Suncem.
– rastavi;je mojesve 🙂 🙂
07/05/2012 at 7:09 pm Permalink
Ta ljubav svemoguća…i kad ti je najteže i misliš da je kraj, ljubav dođe i obasja te sjaj 🙂
pozz newe
07/05/2012 at 8:43 pm Permalink
pa se sunce
obojeno plavo
skupa sa mnom
neobuzdano
mojoj igri smije
Originalno opisana razdraganost.
07/05/2012 at 9:32 pm Permalink
Od danas te zovem ženski Mojsije, ha ha, šala mala, dobra pjesma Boba i baš originalna, pozdrav !
07/05/2012 at 9:39 pm Permalink
Originalan naslov Bobo! Blizina cuda cini 🙂
Lijep pozdrav!
07/05/2012 at 10:46 pm Permalink
lijepa pjesma
kraj poseban
sitne sunčeve zrake
među
dva razdvojena vala
zbijem
pa se sunce
obojeno plavo
skupa sa mnom
neobuzdano
mojoj igri smije
noć
SFD
08/05/2012 at 5:29 am Permalink
koračam bez napora
Sjajna misao ako uzmemo u obzir koliko nam je ponekad teško koračati. Boba, tvoji stihovi nisu tajnoviti … oni su jasno ponuđeni kao na dlanu i za njima se s lakoćom poseže. Lijepo pišeš i užitak te je čitati.
Veliki pozdrav !