Kažu da je njemački jezik precizan. Nijemac nikada neće pitati gdje ideš , nego kuda ideš. Možete li zamisliti da je hrvatski jezik još preciznije odredio ove upitne priloge nego što je to slučaj u njemačkom jeziku? Pa kada je već tako, nije li zanimljivo o tome promisliti?
Kategorija > Jezik i književnost
Uh, ti paronimi
OŠ cvjetno naselje Časopisi koji nemaju dobre lektore i autori koji nedovoljno proučavaju jezik, često griješe u uporabi paronima.
Nova godina ili nova godina
Šaljete prijateljima čestitku i niste sigurni trebate li ime blagdana i praznika napisati početnim malim ili velikim slovom.
Nije nego
Poznajete li dobro značenje riječi koje su u svakodnevnoj uporabi? Hrvatske riječi. Ne one koje u hrvatskom i stranom jeziku imaju isti oblik, a različito značenje. Ne mislim primjerice na riječ ponos koja na hrvatskom znači diku, osjećaj časti, a na ruskom probavne smetnje.
Božić i jezične nedoumice
Na vratima nam je jedan od najljepših blagdana u godini. Kitimo jelku, kupujemo darove, pečemo kolače. Čestitamo rodbini i prijateljima i sve je dobro dok čestitku ne trebamo i napisati. Onda se javljaju nedoumice. Pisati velikim ili malim slovom? Koji pridjev upotrijebiti?
Inkunabule i dugoprstići
I lopovi su rangirani. Dijele se na one sitne koji iskoriste priliku povremeno doći do neke malene koristi, one sofisticiranije koji kradu konstantno, neprimjetno, do trenutka u kojem se vrč razbije i na one majstore zanata koje jedino vlastita pohlepa i razmetljivost odjednom razotkriju.
“Sakanje”
Ako mislite da je rečenica“ Igram se sa loptom“, ispravno napisana, pojma nemate. Ako mislite da treba napisati“ Igram se s loptom“, također pojma nemate. Rečenica treba glasiti “Igram se loptom“. Zašto?
“Umreženi snovi” zbornik grupe autora
Zbornik pjesama Umreženi snovi četrdeset autora nastao je kao rezultat natječaja Portala za objavu dobre poezije Očaravanje.
Dadakanje
Sjećam se dvojice profesora koji su radili u istoj zgradi, susretali se svakodnevno u hodniku fakulteta, ljubazno se pozdravljali, ali su o onome što danas posprdno nazivamo dadakanjem žustro raspravljali u časopisu Jezik.
“Dalikanje”
Zastrašuje činjenica da se opća nepismenost nakon novina uvlači i u književnost koja na taj način prestaje biti to čime se predstavlja. Osvaja nepismenost medijski, politički pa sada i kulturni prostor.
