Obitelj kao da je bila umanjena kopija društva u kojoj je obitavala. Muž, žena i devetero djece – petero muške i četiri ženske čeljadi, u intervalu od pet do petnaest godina – nebitno koje nacionalnosti, ali s obzirom da je autor iz regije, možete zamisliti bilo koju iz ovog podneblja. Lakšeg pričanja radi, nazvat ćemo je po glavi familije – Kapitolcima. Ne, nije vaša prva asocijacija na kapital, već se radi o pateru familiasu koji bijaše upravo to što mu je prezime govorilo – Glavonja. Ne treba skrivati da ga je njegova žena privukla svojim sisama, guzom i batacima, jer nikakve ljubavi (kako je ona u svojoj naivnosti zamišljala), sem upražnjavanja njegovog seksualnog nagona, nije ni bilo. Bijahu kršćani – mora se reći, čisto formalnog oblika – pa nakon “prvo pa muško”, ma kakve primisli o kontracepciji ili abortusu nisu dolazile u obzir.

(više…)

Pročitaj cijelu poeziju

Sumrak stiže stazama slavonskim,

Spušta se snena sjena.

Sunce se sklanja,

Samotno skriva.

Struji sreća selom,

Svatovi se spremaju.

(više…)

Pročitaj cijelu poeziju

Proslava rođendana male prijateljice,

pored sovine kuće početak putovanja,

radost letenja uvis promatrajući ptice,

kolibrić koji pita – riješena pitanja.

(više…)

Pročitaj cijelu poeziju

Ispod jedne hladne zime,

nastao je šapat dana.

I tamo, tiho je bilo sve,

osim razbijanja mojih stopala,

snježnih, bijelih pahulja,

do posljednjeg mi oltara… (više…)

Pročitaj cijelu poeziju

Tko zna hoćemo li se ponovno sresti – u raju?
Ja ću i tamo gazele za te plesti – u raju.
.
Druge će duše moliti se dragom Bogu,
A ja ću lutati po beskrajnoj, sunčevoj cesti – u raju.
.
Ovit ću mrtve ptice kosom crnom
U njoj će cvrkutat’ i gnijezda splesti – u raju.

(više…)

Pročitaj cijelu poeziju

Antičko doba na državnom području Republike Hrvatske obilno je zastupljeno raznovrsnim kulturno-umjetničkim spomenicima. Posebice su brojni oni iz višestoljetnog razdoblja vladavine Rima, a teritorijalno, napose, iz Hrvatskog primorja i njegovog neposrednog zaleđa. To vrijedi i za Istru koja je u teritorijalno-administrativnoj podjeli Rimskog Carstva pripala XI. regiji. Glavno urbano središte tog najvećeg hrvatskog poluotoka bila je tada, kao i danas, Pula – antička Pola (*1).  Zato nije nimalo neobično što upravo u Puli nalazimo obilje antičkih umjetnina i ostalih  spomenika pronađenih na području samog grada te njegove uže i šire okolice, kao i na teritoriju cijelog poluotoka (*2). Najvećim dijelom to su radovi nastali u mjesnim radionicama same Istre, a jedan dio su importi iz radionica većih gradova carstva, uglavnom onih s užeg područja  Italije. Većina tih spomenika je vezana za sferu religije, dakle kultova brojnih antičkih božanstava. Jedan manji dio je orijentalnog podrijetla koji, bilo izradom ili pak motivski (odnosno ikonografski) potječu s područja istočnog Sredozemlja (*3). Među njima se, zagonetnom igrom sudbine prispjevši u antičku Polu iz dalekog Egipta, našla i jedna umjetnina koja prikazuje egipatsko žensko božanstvo – Hathor (*4). Upravo njoj je posvećen ovaj članak.

(više…)

Pročitaj cijelu poeziju